Ženski sportski klubovi na vrhu prioriteta lokalnih politika za ravnopravnost polova Grada Gradiške
Piše: Slađan Tomić
Photo: Vlado Cubak
Vavan: Uvijek se više pažnje pridavalo muškom sportu
“Uvijek se dosta više značaja davalo muškom sportu, od samog postojanja kluba, rada. Smatram da je bavljenje sportom bilo koje vrste pogotovo za curice dosta značajno za njih i za njihov fizički, psihički i socijalni razvoj”, govori Vavan o značaju ulaganja u ženski sport.
U ženskom sportu navikli su, dodaje, na to da nema novca za njih, ali primjećuje promjene u lokalnoj zajednici u kojoj radi kao trenerica.
Putovanja, treninzi, utakmice, oprema, rekviziti… Sve to košta i bez pomoći javne uprave ženski sport ne može lako opstati. Zato u premijerligašu iz Gradiške smatraju izuzetno korisnom odluku da imaju besplatne termine u areni.
“Bilo bi nam dosta teže da nemamo slobodne termine, jer bi plaćanje tri, četiri puta sedmično bio veliki trošak i bilo bi pitanje ko i u kojoj mjeri mi mogao to da plati. Imali bi manje treninga, pitanje je da li bi radili ovdje u areni ili u školama gdje je zakup termina jeftiniji”, govori Vivan o značaju besplatnih termina za ženske klubove, naglašavajući da i dalje ima prostora za unapređenje mjera koje izjednačavaju žene i muškarce, djevojčice i dječake u oblasti sporta.
PODRŠKA KOJA MIJENJA PRAVILA IGRE
Snježana Gvozden, odbornica u Skupštini Grada: Ženski klubovi bez podrške često odustanu
GRAD KOJI IGRA FER
Piše: Slađan Tomić
Photo: Vlado Cubak
Silueta žene s loptom podignutom iznad glave stoji na zidu nove dvorane u Gradišci i šalje snažnu poruku – ovdje, u ovom gradu, sport pripada i ženama.
Gradska uprave Grada Gradiška je kao jedan od fokusa lokalne politike u oblasti ravnopravnosti polova stavila podršku ženskom sportu i to kroz mjere: povećanja sredstava za finansiranje ženskih sporskih klubova i podršku ženskim sportskim klubovima kroz finansiranje/sufinansiranje troškova održavanja treninga. Ove mjere istaknute su u dokumentu Akcioni plan rodne ravnopravnosti na području Grada Gradiške 2021-2024. godine, a godinu kasnije – rezultati su vidljivi.
Danijela Rosić Malinović, stručna savjetnica za obrazovanje, demografiju, ravnopravnost polova i pitanje mladih u GU Gradiška pojašnjava da su dva ženska sportska kluba trenutno u fokusu i prepoznati su kao važni jer se takmiče u višem rangu.
Gradska uprave Grada Gradiška je kao jedan od fokusa lokalne politike u oblasti ravnopravnosti polova stavila podršku ženskom sportu i to kroz mjere: povećanja sredstava za finansiranje ženskih sporskih klubova i podršku ženskim sportskim klubovima kroz finansiranje/sufinansiranje troškova održavanja treninga. Ove mjere istaknute su u dokumentu Akcioni plan rodne ravnopravnosti na području Grada Gradiške 2021-2024. godine, a godinu kasnije – rezultati su vidljivi.
Danijela Rosić Malinović, stručna savjetnica za obrazovanje, demografiju, ravnopravnost polova i pitanje mladih u GU Gradiška pojašnjava da su dva ženska sportska kluba trenutno u fokusu i prepoznati su kao važni jer se takmiče u višem rangu.
Rosić Malinović: Muški klubovi su tradicionalno bolje finansirani, a ženski se moraju dodatno boriti, situacija se popravlja
“Imaju povećan budžet i ne plaćaju termine za treninge, što je ranije bio veliki trošak. Muški klubovi su tradicionalno bolje finansirani, a ženski se moraju dodatno boriti. Sad se situacija popravlja”, navodi Rosić Malinović.
Gradska samouprava preuzela je i proaktivan pristup ka osnovnim školama sa setom preporuka da se ženskim sportskim klubovima obezbijede besplatni termini. Za sada je to neobavezujući poziv školama, ali jasan pokazatelj opredjeljenosti gradske uprave da obezbijedi ravnopravan tretman i djevojčicama i dječacima u krugu školskog sporta.
Jovana Vavan, trenerica u “KK Kozara” prisjeća se da se ranije puno više pažnje pridavalo muškom sportu, dok su žene u sportu bile na marginama. Za njih novca nije bilo ili je finansijska podrška bila zanemariva.
“Imaju povećan budžet i ne plaćaju termine za treninge, što je ranije bio veliki trošak. Muški klubovi su tradicionalno bolje finansirani, a ženski se moraju dodatno boriti. Sad se situacija popravlja”, navodi Rosić Malinović.
Gradska samouprava preuzela je i proaktivan pristup ka osnovnim školama sa setom preporuka da se ženskim sportskim klubovima obezbijede besplatni termini. Za sada je to neobavezujući poziv školama, ali jasan pokazatelj opredjeljenosti gradske uprave da obezbijedi ravnopravan tretman i djevojčicama i dječacima u krugu školskog sporta.
Jovana Vavan, trenerica u “KK Kozara” prisjeća se da se ranije puno više pažnje pridavalo muškom sportu, dok su žene u sportu bile na marginama. Za njih novca nije bilo ili je finansijska podrška bila zanemariva.
Vavan: Uvijek se više pažnje pridavalo muškom sportu
“Uvijek se dosta više značaja davalo muškom sportu, od samog postojanja kluba, rada. Smatram da je bavljenje sportom bilo koje vrste pogotovo za curice dosta značajno za njih i za njihov fizički, psihički i socijalni razvoj”, govori Vavan o značaju ulaganja u ženski sport.
U ženskom sportu navikli su, dodaje, na to da nema novca za njih, ali primjećuje promjene u lokalnoj zajednici u kojoj radi kao trenerica.
Putovanja, treninzi, utakmice, oprema, rekviziti… Sve to košta i bez pomoći javne uprave ženski sport ne može lako opstati. Zato u premijerligašu iz Gradiške smatraju izuzetno korisnom odluku da imaju besplatne termine u areni.
“Bilo bi nam dosta teže da nemamo slobodne termine, jer bi plaćanje tri, četiri puta sedmično bio veliki trošak i bilo bi pitanje ko i u kojoj mjeri mi mogao to da plati. Imali bi manje treninga, pitanje je da li bi radili ovdje u areni ili u školama gdje je zakup termina jeftiniji”, govori Vivan o značaju besplatnih termina za ženske klubove, naglašavajući da i dalje ima prostora za unapređenje mjera koje izjednačavaju žene i muškarce, djevojčice i dječake u oblasti sporta.
PODRŠKA KOJA MIJENJA PRAVILA IGRE
Snježana Gvozden, odbornica u Skupštini grada i predsjednica Komisije za društveni položaj žena i ravnopravnost polova naaglašava značaj preventivne podrške Gradske uprave novoformiranim ženskim klubovima. Pravilnici preka kojima se finansiraju lokalni klubovi često su usmjereni samo na takmičarske kategorije, što dugoročno ženske sporske klubove može dovesti u nezahvalan položaj, pojašnjava Gvozed.
“Klub koji nije imao sredstva da se takmiči dvije godine – nije mogao ni ući u budžet. To je problematično jer ženski klubovi bez podrške često odustanu”, upozorava Gvozden.
Snježana Gvozden ujedno je i potpredjednica Mreže za ravnopravnost polova Saveza opština i gradova Republike Srpske, gdje uz predstavnice iz drugih opština, kontinuirano radi na razmjeni ideja i dobrih primjera sa lokalnog nivoa. Ženski sport, slažu se učesnice Mreže iz Republike Srpske, posebno je značajna oblast i usko vezana za brojne druge, od jačanja samopouzdanja kod djevojčica, aktivnije učešće djevojčica i žena u javnom životu grada, zdravstva, i drugih segmenata.
Grad Gradiška značajan je resurs Mreže SOG RS sa institucionaliziranem znanjem u izradi lokalnih akcionih planova ravnopravnost polova još od 2012. godine, kao prva opština u Republici Srpskoj koja je usvojila ovaj strateški razvojni dokument, a danas pripremaa peti po redu za period 2025-2027.godine. Prethodni akcioni plan pored jačanja ženskog sporta uključivao je i mjere praćenja učešća žena u javnom životu, mjere ekonomske podrške ženama, mjere u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, te mjere saradnje sa medijima u povećanju kvalitetnijeg medijskog sadržaja o ženama i njihovoj vidljivosti.
“Klub koji nije imao sredstva da se takmiči dvije godine – nije mogao ni ući u budžet. To je problematično jer ženski klubovi bez podrške često odustanu”, upozorava Gvozden.
Snježana Gvozden ujedno je i potpredjednica Mreže za ravnopravnost polova Saveza opština i gradova Republike Srpske, gdje uz predstavnice iz drugih opština, kontinuirano radi na razmjeni ideja i dobrih primjera sa lokalnog nivoa. Ženski sport, slažu se učesnice Mreže iz Republike Srpske, posebno je značajna oblast i usko vezana za brojne druge, od jačanja samopouzdanja kod djevojčica, aktivnije učešće djevojčica i žena u javnom životu grada, zdravstva, i drugih segmenata.
Grad Gradiška značajan je resurs Mreže SOG RS sa institucionaliziranem znanjem u izradi lokalnih akcionih planova ravnopravnost polova još od 2012. godine, kao prva opština u Republici Srpskoj koja je usvojila ovaj strateški razvojni dokument, a danas pripremaa peti po redu za period 2025-2027.godine. Prethodni akcioni plan pored jačanja ženskog sporta uključivao je i mjere praćenja učešća žena u javnom životu, mjere ekonomske podrške ženama, mjere u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, te mjere saradnje sa medijima u povećanju kvalitetnijeg medijskog sadržaja o ženama i njihovoj vidljivosti.
Snježana Gvozden, odbornica u Skupštini Grada: Ženski klubovi bez podrške često odustanu
Vladana Popović Đorđić, stručna saradnica za odnose s javnošću Saveza i jedna od koordinatorica Mreže za ravnopravnost polova Saveza RS, kaže da je upravo kroz rad na jačanju kapaciteta Savez unaprijedio saradnju s članicama i izgradio mrežu praktičara koji su posvećeni promociji ravnopravnosti.
„Zahvaljujući projektu ‘Jačanje kapaciteta saveza opština i gradova u BiH’, imenovano je preko 40 osoba koje u jedinicama lokalnih samouprava rade u ovoj oblasti, čime je formirana Mreža. Okupljamo se, razmjenjujemo iskustva, diskutujemo – i to pokazuje da su ove teme postale prioritet mnogim lokalnim zajednicama“, kaže Popović Đorđić.
Dodaje da Savez ima dvostruku ulogu – kao platforma za razmjenu znanja među članicama, ali i kao posrednik u saradnji s višim nivoima vlasti i civilnim sektorom.
„Potpisali smo Memorandum s Centrom za jednakost polova Vlade RS, a saradnju smo razvili i sa organizacijama civilnog društva, primjera radi s Fondacijom ‘Udružene žene’ iz Banjaluke, što je još jedan primjer da se zajednički može mnogo postići.“, navodi Popović Đorđić
„Zahvaljujući projektu ‘Jačanje kapaciteta saveza opština i gradova u BiH’, imenovano je preko 40 osoba koje u jedinicama lokalnih samouprava rade u ovoj oblasti, čime je formirana Mreža. Okupljamo se, razmjenjujemo iskustva, diskutujemo – i to pokazuje da su ove teme postale prioritet mnogim lokalnim zajednicama“, kaže Popović Đorđić.
Dodaje da Savez ima dvostruku ulogu – kao platforma za razmjenu znanja među članicama, ali i kao posrednik u saradnji s višim nivoima vlasti i civilnim sektorom.
„Potpisali smo Memorandum s Centrom za jednakost polova Vlade RS, a saradnju smo razvili i sa organizacijama civilnog društva, primjera radi s Fondacijom ‘Udružene žene’ iz Banjaluke, što je još jedan primjer da se zajednički može mnogo postići.“, navodi Popović Đorđić
Pored oblasti ženskog sporta, od najvećim mjera postognuća iz ciljeva Lokalnog akcionog plana ističe se učešće žena u javnom i političkom životu. Renata Obradović – Popović prva je predsjednica Skupštine Grada, a njen izbor rezutat je rasta učešća žena u politici, na izborima i na izbornim listama. Na posljednjim Lokalnim izborima 2024. u Gradišci su četiri izborne liste nosile žene, a njih 10 je ušlo u novi sastav skupštine.
Renata Obradović – Popović prva je predsjednica Skupštine Grada
Vjeruje da je za ovim rezultatima značajno doprinijela i aktivna Komisija za društveni položaj žena i ravnopravnost spolova. “Njihovim radom su prepoznate žene, i povećana je vidljivost žena koje su ohrabrene za učešće u politici”, kaže Obradović – Popović.
Renata Obradović – Popović prva je predsjednica Skupštine Grada
Vjeruje da je za ovim rezultatima značajno doprinijela i aktivna Komisija za društveni položaj žena i ravnopravnost spolova. “Njihovim radom su prepoznate žene, i povećana je vidljivost žena koje su ohrabrene za učešće u politici”, kaže Obradović – Popović.
GRAD KOJI IGRA FER
Gradiška je jedna od rijetkih lokalnih zajednica u kojima se gotovo podjednako novca izdvaja za
ženski i muški sport.
Košarkaškice “Kozare” koje igraju Premijer super ligu BiH kažu kako su zadovoljne odnosom gradske uprave prema ženskom sportu. Klub, što je rijetkost u sportu, vode žene: osim predsjednice, potpredsjednice kluba i tri trenerice, u klubu je samo jedan muškarac.
Duško Ivetić, sportski direktor Ženskog košarkaškog kluba “Kozara” Gradiška kaže kako je procvat ženskog sporta rezultat Gender akcionog plana Grada Gradiška.
“Ženski i muški klubovi su, kada je riječ o finansiranju od strane Gradske uprave, sada praktično izjednačeni. Naš klub, koji je prešao u viši rang takmičenja, dobio je duplo više sredstava. U ovom trenutku, od oko 80 klubova na području grada, Gradska uprava finansira preko 50 aktivnih i takmičarskih klubova”, kaže Ivetić.
ženski i muški sport.
Košarkaškice “Kozare” koje igraju Premijer super ligu BiH kažu kako su zadovoljne odnosom gradske uprave prema ženskom sportu. Klub, što je rijetkost u sportu, vode žene: osim predsjednice, potpredsjednice kluba i tri trenerice, u klubu je samo jedan muškarac.
Duško Ivetić, sportski direktor Ženskog košarkaškog kluba “Kozara” Gradiška kaže kako je procvat ženskog sporta rezultat Gender akcionog plana Grada Gradiška.
“Ženski i muški klubovi su, kada je riječ o finansiranju od strane Gradske uprave, sada praktično izjednačeni. Naš klub, koji je prešao u viši rang takmičenja, dobio je duplo više sredstava. U ovom trenutku, od oko 80 klubova na području grada, Gradska uprava finansira preko 50 aktivnih i takmičarskih klubova”, kaže Ivetić.
Ivetić smatra da žene i muškarci u sportu na području Gradiške imaju iste prilike
“Dvorana u kojoj sada treniramo nam je na raspolaganju – termini za treninge i utakmice su besplatni, što predstavlja značajnu pomoć. Ranije smo to sve morali plaćati. Dakle, ta podrška je direktna posljedica akcionog plana i vrlo je značajna”, nastavlja Ivetić.
Primjećuje da se povećava broj ženskih sportskih klubova, kao i broj djevojčica i žena koje se bave sportom. To je bio jedan od ciljeva – da se ženska i muška populacija izjednače u mogućnostima.
“S obzirom da žene čine 50% stanovništva, bilo je važno da se taj balans postigne i u sportu. Da nije bilo ove pomoći i akcicionih planova, sigurno bi bilo znatno teže. Trenirali smo i po školskim salama, koje su bile manje i nepraktične za ozbiljan sportski rad”, dodaje.
Dok razgovaramo, na zidu nove sportske arene stoji silueta košarkašice s loptom iznad glave. To nije uobičajeni motiv. U sportskim simbolima često dominiraju muške figure, ali ovdje prostor pripada i ženama. To nije tek estetski detalj – to je jasna poruka. I takvu poruku može poslati svaka lokalna zajednica.
“Dvorana u kojoj sada treniramo nam je na raspolaganju – termini za treninge i utakmice su besplatni, što predstavlja značajnu pomoć. Ranije smo to sve morali plaćati. Dakle, ta podrška je direktna posljedica akcionog plana i vrlo je značajna”, nastavlja Ivetić.
Primjećuje da se povećava broj ženskih sportskih klubova, kao i broj djevojčica i žena koje se bave sportom. To je bio jedan od ciljeva – da se ženska i muška populacija izjednače u mogućnostima.
“S obzirom da žene čine 50% stanovništva, bilo je važno da se taj balans postigne i u sportu. Da nije bilo ove pomoći i akcicionih planova, sigurno bi bilo znatno teže. Trenirali smo i po školskim salama, koje su bile manje i nepraktične za ozbiljan sportski rad”, dodaje.
Dok razgovaramo, na zidu nove sportske arene stoji silueta košarkašice s loptom iznad glave. To nije uobičajeni motiv. U sportskim simbolima često dominiraju muške figure, ali ovdje prostor pripada i ženama. To nije tek estetski detalj – to je jasna poruka. I takvu poruku može poslati svaka lokalna zajednica.
